« Listopad 2023 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
Terenska nastava iz povijesti
Vukovar grad heroj
Zajednička fotografija za Memorijalni centar domovinskog rata i ŠPUD
Naša djeca su svijeće koje gore i pomažu da nikada ne zaboravimo
ŠKOLA U MUZEJU,
MUZEJ U ŠKOLI
3.E raz. ŠPUD-a i HRVATSKI BANKOVNI MUZEJ PBZ, prosinac 2011.
Realizacija: Smiljana Lazić-Marinković, prof. povijesti,
Melita Jesih-Matić, prof. povijesti i voditeljica Hrvatskoga bankovnog muzeja PBZ,
Bojana Švertasek, akad. slikarica i prof. keramičkog modeliranja.
Foto-dokumentacija projekta: Antonio Bitunjac, Marija Markić i Lovro Švenda, uč. 3.E raz. fotografskog odjela.
Izrada keramičkih predložaka za „Hrvatske kune“: Petar Fabris, Dora Koren, Maja Kovačić, Valentina Rašan, Katarina Smeh i Mateja Špoljarić, uč. 3.E raz. odjela keramike.
Učenici 3.E razreda ŠPUD-a s profesoricom povijesti Smiljanom Lazić Marinković pred ulazom u Hrvatski bankovni muzej PBZ u Zagrebu.
Kune učenika 3.E razreda keramičkog odjela ŠPUD-a.
Mentorica: Bojana Švertasek, prof. keramičkog modeliranja.
Mateja Špoljarić: Snježna lisica
Katarina Smeh: Vretence
Maja Kovačić: Lisica
Dora Koren: Delfini
Valentina Rašan: Žaba gatalinka
Petar Fabris: Logo ŠPUD-a
Učenici 3.E razreda ŠPUD-a s profesoricom Smiljanom Lazić Marinković u Hrvatskom bankovnom muzeju PBZ u Zagrebu.
Cilj ovakvoga načina rada je izaći iz okvira poučavanja povijesti kao zasebnog predmeta, te poučavanje povijesti kao integriranog predmeta.
Razvijanje interesa za povijest i poticanje učeničke motivacije za učenje povijesti te poticanje marljivosti, samostalnosti, otvorenosti za suradnju, kreativnosti i intelektualne radoznalosti.
Pronalaženje, odabiranje i kritičko procjenjivanje informacija iz različitih izvora (udžbenik, enciklopedija, historiografski tekst, Internet, muzej, i sl.).
Učeničko prezentiranje ishoda učenja i rezultata svojega istraživanja na različite načine, pr. likovnim izražavanjem.
Muzej Privredne banke Zagreb, prvi je i jedini hrvatski muzej štednje i novčarstva.
Muzej se nalazi u reprezentativnom prostoru palače Oktogon u Ilici 5, izgrađene 1898./1899. za potrebe Prve hrvatske štedionice u Zagrebu.
Perva horvatska štedionica (Prva hrvatska štedionica) utemeljena je 1. prosinca, a započela je s poslovanjem 14. prosinca 1846.
Njezino geslo bilo je: „Zrno do zrna pogača, kamen do kamena palača“.
Likvidirana je presudom od 25. siječnja 1946. zbog sudjelovanja u ustrojstvu Nezavisne Države Hrvatske.
Tradiciju Prve hrvatske štedionice danas nastoji reafirmirati i oživotvoriti Privredna banka Zagreb.
Geslo Prve hrvatske štedionice bilo je: „Zrno do zrna pogača, kamen do kamena palača“.
Melita Jesih Matić, voditeljica Hrvatskog bankovnog muzeja PBZ, objašnjava učenicama djelatnost Muzeja te povijest novca, skripofilija i štednje.
Temeljni cilj Muzeja je popularizacija štednje i upoznavanje javnosti, osobito mladih, s njezinim prednostima i dugom tradicijom koju ima u povijesti hrvatskoga naroda.
U Muzeju PBZ zloženo je devet stotina odabranih eksponata u tri temeljne zbirke:
- skripofilije - vrijednosnice i dionice. U zbirci skripofilija nalazi se oko 510 dionica, a u stalnom postavu u Oktogonu predstavljeno je 110 dionica.
- numizmatika - kovani i papirnati novac. U numizmatičkoj zbirci izloženo je oko 550 najatraktivnijih kovanih i papirnih moneta iz ukupne zbirke od 1800 primjeraka. Najstarije - eksponate predstavljaju grčki i rimski novac.
- štednja - štedne kasice i knjižice. Zbirka bankovne štednje predstavljena je s 240 najslikovitijih kasica, od ukupno 1400 eksponata te zbirke te 50 najzanimljivijih štednjih knjižica zbirke iz cijeloga svijeta.
Skripofilije - vrijednosnice i dionice.
Numizmatika - kovani i papirnati novac. Najstarije eksponate predstavljaju grčki i rimski novac.
Među najvrijednijim eksponatima su kovanice izrađene u Hrvtskoj, primjerice groš bana Pavla Šubića iz 13. stoljeća ili novac kovan u Dubrovačkoj republici, koji je bio konvertibilan i izvan Republike.
Novac i predlošci za novac u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Štednja - štedne kasice i knjižice.
Voditeljica Muzeja, Melita Jesih Matić s jednom od najzanimljivijih kasica, „Dobrotvornom škrabicom“ kulturnog društva Napredak, na kojoj se nalazi hrvatski grb koji započinje bijelim poljem.
Otisci današnjih kovanica hrvatskih lipa i kuna.