preskoči na sadržaj

Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Zagreb

Login
Tražilica
Kalendar
« Kolovoz 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
31 1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji

 

Terenska nastava iz povijesti

Vukovar grad heroj

 

Zajednička fotografija za Memorijalni centar domovinskog rata i ŠPUD

 

  Naša djeca su svijeće koje gore i pomažu da nikada ne zaboravimo

 

 

ŠKOLA U MUZEJU,

MUZEJ U ŠKOLI

 

 

3.E raz. ŠPUD-a i HRVATSKI BANKOVNI MUZEJ PBZ, prosinac 2011.

 

Realizacija: Smiljana Lazić-Marinković, prof. povijesti,

Melita Jesih-Matić, prof. povijesti i voditeljica Hrvatskoga bankovnog muzeja PBZ,

Bojana Švertasek, akad. slikarica i prof. keramičkog modeliranja.

 

Foto-dokumentacija projekta: Antonio Bitunjac, Marija Markić i Lovro Švenda, uč. 3.E raz. fotografskog odjela.

 

Izrada keramičkih predložaka za „Hrvatske kune“: Petar Fabris, Dora Koren, Maja Kovačić, Valentina Rašan, Katarina Smeh i Mateja Špoljarić, uč. 3.E raz. odjela keramike.

 

 

Učenici 3.E razreda ŠPUD-a s profesoricom povijesti Smiljanom Lazić Marinković pred ulazom u Hrvatski bankovni muzej PBZ u Zagrebu.

 

Kune učenika 3.E razreda keramičkog odjela ŠPUD-a.

Mentorica: Bojana Švertasek, prof. keramičkog modeliranja.

 

Mateja Špoljarić: Snježna lisica

 

Katarina Smeh: Vretence

 

Maja Kovačić: Lisica

 

Dora Koren: Delfini

 

Valentina Rašan: Žaba gatalinka

 

Petar Fabris: Logo ŠPUD-a

 

Učenici 3.E razreda ŠPUD-a s profesoricom Smiljanom Lazić Marinković u Hrvatskom bankovnom muzeju PBZ u Zagrebu.

 

Cilj ovakvoga načina rada je izaći iz okvira poučavanja povijesti kao zasebnog predmeta, te poučavanje povijesti kao integriranog predmeta.

Razvijanje interesa za povijest i poticanje učeničke motivacije za učenje povijesti te poticanje marljivosti, samostalnosti, otvorenosti za suradnju, kreativnosti i intelektualne radoznalosti.

Pronalaženje, odabiranje i kritičko procjenjivanje informacija iz različitih izvora (udžbenik, enciklopedija, historiografski tekst, Internet, muzej, i sl.).

Učeničko prezentiranje ishoda učenja i rezultata svojega istraživanja na različite načine, pr. likovnim izražavanjem.

 

 

Muzej Privredne banke Zagreb, prvi je i jedini hrvatski muzej štednje i novčarstva.

Muzej se nalazi u reprezentativnom prostoru palače Oktogon u Ilici 5, izgrađene 1898./1899. za potrebe Prve hrvatske štedionice u Zagrebu.

Perva horvatska štedionica (Prva hrvatska štedionica) utemeljena je 1. prosinca, a započela je s poslovanjem 14. prosinca 1846.

Njezino geslo bilo je: „Zrno do zrna pogača, kamen do kamena palača“.

Likvidirana je presudom od 25. siječnja 1946. zbog sudjelovanja u ustrojstvu Nezavisne Države Hrvatske.

Tradiciju Prve hrvatske štedionice danas nastoji reafirmirati i oživotvoriti Privredna banka Zagreb.

 

Geslo Prve hrvatske štedionice bilo je: „Zrno do zrna pogača, kamen do kamena palača“.

 

Melita Jesih Matić, voditeljica Hrvatskog bankovnog muzeja PBZ, objašnjava učenicama djelatnost Muzeja te povijest novca, skripofilija i štednje.

 

Temeljni cilj Muzeja je popularizacija štednje i upoznavanje javnosti, osobito mladih, s njezinim prednostima i dugom tradicijom koju ima u povijesti hrvatskoga naroda.

U Muzeju PBZ zloženo je devet stotina odabranih eksponata u tri temeljne zbirke:

- skripofilije - vrijednosnice i dionice. U zbirci skripofilija nalazi se oko 510 dionica, a u stalnom postavu u Oktogonu predstavljeno je 110 dionica.

- numizmatika - kovani i papirnati novac. U numizmatičkoj zbirci izloženo je oko 550 najatraktivnijih kovanih i papirnih moneta iz ukupne zbirke od 1800 primjeraka. Najstarije - eksponate predstavljaju grčki i rimski novac.

- štednja - štedne kasice i knjižice. Zbirka bankovne štednje predstavljena je s 240 najslikovitijih kasica, od ukupno 1400 eksponata te zbirke te 50 najzanimljivijih štednjih knjižica zbirke iz cijeloga svijeta.

 

Skripofilije - vrijednosnice i dionice.

 

Numizmatika - kovani i papirnati novac. Najstarije eksponate predstavljaju grčki i rimski novac.

 

Među najvrijednijim eksponatima su kovanice izrađene u Hrvtskoj, primjerice groš bana Pavla Šubića iz 13. stoljeća ili novac kovan u Dubrovačkoj republici, koji je bio konvertibilan i izvan Republike.

 

Novac i predlošci za novac u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

 

Štednja - štedne kasice i knjižice.

 

Voditeljica Muzeja, Melita Jesih Matić s jednom od najzanimljivijih kasica, „Dobrotvornom škrabicom“ kulturnog društva Napredak, na kojoj se nalazi hrvatski grb koji započinje bijelim poljem.

 

Otisci današnjih kovanica hrvatskih lipa i kuna.

 

 

 

preskoči na navigaciju